Sigurno ste više puta pomislili kako su neka obilježja pojedinih europskih jezika prekomplicirana, nisu vam bila jasna i pomislili ste da ih nikada nećete shvatiti. Možda su vam neke riječi bile preduge, gramatike su imale više iznimki nego pravila ili vam je problem predstavljao izgovor, kao na primjer u francuskom. Ali znate li da postoje jezici koji su u potpunosti drugačiji od europskih „običnih” jezika jer funkcioniraju na potpuno drugi način? U nastavku donosimo primjere takvih jezika zbog kojih ćete zaboraviti na sve poteškoće i zavrzlame zbog kojih ste do sad mislili da su jezici komplicirani.
Prvi su primjer kojsanski jezici, tj. jezici Hotentota i Bušmana u Južnoafričkoj Republici, Namibiji, Bocvani i Angoli. Kojsanski su jezici posebni po tome što upotrebljavaju klikove, odnosno zvukove slične onima koji nastaju pri poljupcu. Neki od jezika koji se svrstavaju u ovu skupinu imaju i nekoliko desetaka klikova, a često sadržavaju i brojne suglasnike: jezik !xoo, koji se govori u Bocvani, sadržava čak 117 suglasnika i smatra se jezikom s najsloženijim suglasničkim sustavom na svijetu. Većina kojsanskih jezika nema više od 5000 govornika i nijedan nema status službenog jezika. Osim toga, osnovnu pismenost ima razvijen samo jezik nama, koji ima i najviše govornika, nešto manje od 150 000.
Sljedeći su primjer eskimsko-aleutski jezici, koji pripadaju skupini jezika koji se govore u sjevernim dijelovima Sjeverne Amerike i u dijelu sjeveroistočne Azije. Kao što samo ime govori, dijele se na dvije skupine: eskimske i aleutske jezike. U eskimske jezike svrstavaju se jezici inuit, jupik, sirenik, čaplino i naukanski, a zanimljivo je to što se govornici ovih jezika međusobno ne razumiju, iako velik broj ljudi misli da su Eskimi jedinstven narod, a eskimski jedan jezik. Još je jedno obilježje eskimskih jezika potpuna suprotnost nekim kojsanskim jezicima, a to je da sadržavaju vrlo mali broj suglasnika i samoglasnika. U inuitu se, primjerice, upotrebljavaju samo tri samoglasnika: a, i i u. Ovi su jezici posebni i po tome što sadrže velik broj morfema pa se cijela rečenica može izraziti u jednoj riječi.
Jezik piraha jedini je živući dijalekt jezika Mura. Riječ je o autohtonom jeziku plemena Pirahã koje živi u Brazilu na rijeci Maici, pritoku Amazone. Vjeruje se da postoji nešto manje od 400 govornika, ali da jezik nije ugrožen jer su svi govornici jednojezični govornici koji ovaj jezik aktivno upotrebljavaju. Osim toga, posebnost ovog jezika također proizlazi iz činjenice da je fonološki vrlo jednostavan: ima tek desetak fonema (najmanjih jezičnih jedinica koje u riječi, tj. govorni lanac unose razlikovnu vrijednost, a nemaju svoje značenje; npr. rok i rog) pa se govornici sporazumijevaju uzvicima, zvižducima i pjevušenjem. Samoglasnici i suglasnici u govoru se mogu u potpunosti izostaviti pa se osobe ponekad sporazumijevaju isključivo varijacijama tona, naglaska i ritma. Osim toga, u ovom se jeziku ista riječ upotrebljava za oca i majku, a najdalje rodbinske veze koje govornici bilježe sežu do braće i sestara: za sve ostale članove obitelji ne postoji naziv. Ne postoje izrazi ni za brojeve, već samo za količinu, tj. za malo i mnogo, a ne upotrebljavaju se ni riječi za boje, nego se razlikuju tamno i svijetlo.
Navedeni su jezici tek neki od brojnih „neobičnih” jezika koji se govore diljem svijeta. Uglavnom ih upotrebljavaju manje skupine ljudi na ograničenom području, a pokazuju nam koliko se jezici, a samim time i poimanje svijeta, mogu razlikovati. Osim toga, izgovor francuskog sada vam se sigurno više ne čini kao prevelik problem u usporedbi s pjevušenjem jezika piraha ili izgovaranjem klikova kojsanskih jezika.
Izvori:
kojsanski jezici. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 18.1.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/32280>
eskimsko-aleutski jezici. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 18.1.2024. https://enciklopedija.hr/clanak/18375
https://en.wikipedia.org/wiki/Pirah%C3%A3_language
https://putnikofer.hr/kultura-i-ljudi/piraha-pleme/
https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=fFliWBE%3D