Frazemi su skupovi riječi čije se značenje ne može zaključiti iz pojedinih riječi koje tvore frazem, već se mora tumačiti kao cjelina. Tako na primjer u hrvatskom jeziku postoji frazem stati na žulj koji nitko neće pokušati protumačiti doslovno, nego se razumije da znači „zamjeriti se komu”. Primjeri su iz engleskog jezika throw in the towel (ovaj je izraz preuzet iz boksa, točnije, riječ je o trenutku u kojem jedan od boksača baci ručnik u ring, čime označava svoju predaju, a u općenitu je uporabu prenio upravo to značenje: odustati od nečega), rain cats and dogs (za jaku kišu, dok u hrvatskom pljušti kao iz kabla), be over the moon (vrlo sretan) itd. Naravno, i hrvatski ima još raznih frazema: bacati prašinu u oči, Ahilova peta, prati ruke (od čega), buljiti kao tele u šarena vrata…
Međutim, nijedan se od navedenih hrvatskih frazema u razgovoru ne tumači doslovno. Mogli bismo doslovno bacati drugima prašinu u oči, ali veća je vjerojatnost da ćemo takvu scenu zateći u akcijskom filmu, ruke svi peremo svakodnevno, a ne zna se je li itko ikada vidio neko tele da gleda u šarena vrata. Svi ovi frazemi imaju drugačija, prenesena značenja koja je potrebno ispravno protumačiti i prenijeti u prijevod. Kako to učiniti?
Prije svega, važno je naglasiti da u prevođenju ponekad nije važno prenijeti samo značenje, već i stil, kulturne značajke, oblik teksta, humor, igru riječi… Frazemi često mogu biti nositelji stila, zbog čega bi frazeme iz izvornika trebalo zamijeniti frazemima u jeziku na koji se prevodi. U nekim će slučajevima to biti jednostavno: primjerice, frazem Ahilova peta postoji i u hrvatskom i u engleskom jeziku (Achilles’ heel) i u oba jezika ima isto značenje. Postoje i frazemi koji u različitim jezicima imaju sličan oblik, kao što je, na primjer, za tren oka: u engleskom možemo reći in a flash, a sličan izraz s istim značenjem postoji i u španjolskom: en un santiamén. U ovom slučaju frazemi na različitim jezicima ne sadržavaju iste riječi, ali svi imaju isto značenje (za vrlo malo vremena, vrlo brzo) pa se u prijevodu mogu upotrijebiti bez previše premišljanja i pretraživanja interneta u potrazi za najboljim načinom da prenesemo značenje. Još je jedan primjer izraz kad na vrbi rodi grožđe: u engleskom se upotrebljava when pigs fly (kad polete svinje), a u španjolskom cuando las vacas vuelen (kad polete krave). U ovom je slučaju u tri jezika izraz vrlo sličan pa se značenje lako prenosi u ciljni tekst, odnosno u prijevod.
Prema navedenom čini se da je prevođenje frazema zapravo vrlo jednostavno. Međutim, jezici se razlikuju pa u njima možemo pronaći različite frazeme i izraze koji se uopće ne pojavljuju u drugim jezicima, pogotovo ako su frazemi kulturno obilježeni. Tako u hrvatskom postoji izraz mirna Bosna koji ne možemo doslovno prevesti na strani jezik, a u španjolskom se za nekoga tko je neodlučan kaže da se nalazi entre Pinto y Valdemoro (između Pinta i Valdemora, dva grada u Zajednici Madrida). Ovakve se izraze zasigurno ne može doslovno prevesti jer u jeziku na koji prevodimo ne bi imali nikakvog smisla.
Što se tiče samog prijevoda frazema, većini je vjerojatno jasno da se mogu prevesti na mnoge načine. Ponekad imamo sreće pa frazem postoji u istom obliku u oba jezika, što znatno ubrzava proces prevođenja, pomaže očuvati stil i jasno prenosi poruku. U drugim slučajevima može nam se dogoditi da izraz moramo malo izmijeniti i prilagoditi ga jeziku na koji prevodimo (kao što bismo učinili s izrazom mi o vuku (a vuk na vrata) – na engleskom bismo rekli talk of the devil (and he shall appear), a u mnogim bismo slučajevima frazem i u potpunosti izbacili te ga preveli opisno. Na kraju možemo zaključiti da je važno dobro poznavanje jezika: ako prevoditelj ne poznaje izraz ili ga dovoljno ne istraži, značenje mu može promaknuti. Takva se situacija može ilustrirati s pomoću već spomenutog izraza na španjolskom, estar entre Pinto y Valdemoro (doslovnog značenja „biti između Pinta i Valdemora”) jer je u potpunosti moguće da se osoba u nekom trenutku fizički nalazi između ta dva grada. Ako prevoditelj nije svjestan da ovaj izraz postoji, mogao bi krivo prevesti rečenicu i tako u potpunosti izgubiti značenje. Stoga je važno prijevod povjeriti osobi koja dobro poznaje jezik i zna da je uvijek bolje spriječiti nego liječiti, odnosno dobro istražiti frazeme i tako izbjeći da se nađe u neobranom grožđu ako nešto krivo prevede.